Lijepljeno lamelirano drvo ima znatno bolje fizikalna svojstva od masivnog drva i neusporedivu veću fleksibilnost primjene i dizajna. Gotovo da ne postoje ograničenja kada su dimenzija i oblik LLDa u pitanju.Ovisno o potrebama lamelirano drvo po obliku može biti konstantnog ili promjenjivog poprečnog presjeka te ravno ili zaobljeno.
Što je travni tepih?
Travni tepih je prirodni travnjak uzgojen na polju s namjerom premještanja na drugo mjesto. Kad je travni tepih „zreo“, posebnim strojevima se reže, pakira i postavlja na novu površinu – vrt, park, javnu površinu, sportski teren…
Da li je postavljanje travnog tepiha komplicirano?
Postavljanje travnog tepiha nije komplicirano ukoliko znate što radite. Kao i svaka druga biljka, i travni tepih ima posebne zahtjeve za uspješno presađivanje, od pripreme tla, postavljanja, uzdržavanja dok se ne ukorijeni i uzdržavanja nakon što se ukorijeni. Ukoliko imate dovoljno informacija oko svih ovih zahvata nema nikakvog razloga da ne postavite travni tepih sami. Ukoliko pak niste sigurni što i kako napraviti, savjetujemo da ipak angažirate stručne ljude da postave travni tepih.
Život u gradu ima svoje prednosti, ali i mane. Jedna od mana svakodnevno utječe na naš život, samo smo na nju toliko navikli da je skoro ni ne doživljavamo. No, kada odemo na odmor daleko od grada, postajemo je itekako svjesni. „Nedostaje“ nam buka.
Čak 80 posto buke u gradovima stvaraju prometnice odnosno automobili. Problem nastaje zbog površinske strukture automobilske gume u koju ulazi zrak koji se tijekom vožnje stišće između gume i asfalta te potom širi uz glasno šuštanje. U kombinaciji s bukom motora i ispušnih sustava, u ulici s prometom srednjeg intenziteta buka će biti oko 80, a na prometnici s intenzivnim prometom oko 90 decibela. Smatra se da u stambenim četvrtima broj decibela tijekom dana ne bi smio prelaziti 55 i noću 45, no često prelazi 70. Štetan utjecaj buke na zdravlje uočava se nakon duljeg vremena, a manifestira se kao loše raspoloženje, umor, nesanica, glavobolja, gubitak koncentracije i trajno oštećenje sluha.
Namjena
Najčešće se upotrebljava za smanjenje visine prostora ili za vođenje instalacija u međuprostoru.
Upotrebljava se i za ispravljanje neravnina primarnog stropa.
Zbog višestrukih mogućnosti izvedbe
moguće je izvesti nevjerojatno komplicirane oblike i forme radi čisto estetskih zahtjeva.
U sustavu s mineralnom vunom poboljšavaju zvučnu i toplinsku izolaciju stropnih konstrukcija.
Odgovor je vrlo jednostavan – proces promjene morske ili boćate vode u vodu za piće ! Što zanči da se iz vode uklanjaju soli, bakterije i onečišćenja.
Taj se proces upotrebljava već dugi niz godina za osiguravanje dostatne količine vode za piće najčešće u priobalnim sredinama te na otocima.
U dalekoj povijesti mnoge civilizacije su koristile sličan proces desalinizacije kako bih imale pitku vodu.
U današnje vrijeme i sa današnjom visokoučinkovitom tehnologijom obrade vode – reverznom osmozom koja sadrži polupropunske membrane visoke učinkovitosti iz morske ili boćate vode maknemo do 99% soli i kontaminanata.
Hrvatska zahvaljujući svojem geografskom položaju ima vrlo povoljne uvjete za iskorištavanje Sunčeve energije. U južnom dijelu Hrvatske godišnja proizvodnja klasičnog fotonaponskog sustava iznosi od 1100 do 1330 kWh po instaliranom kWp snage dok u kontinentalnom dijelu Hrvatske ona iznosi od 1000 do 1100 kWh po instaliranom kWp snage.
Solarne ćelije izrađene su od različitih poluvodičkih materijala.Poluvodići su materijali,koji postaju električno provodljivi kad su osvjetljeni ili zagrijani ali rade kao izolatori na niskim temperaturama. Primarna sirovina za proizvodnju je pijesak kojeg ima u izobilju.
Žica je kovina razvučena u dugačku, prilično savitljivu nit. Može se proizvoditi od bilo koje kovine koja se može razvlačiti. Glavne kovine što se rabe za izradu žice su: čelik, bakar, aluminij, volfram i olovo. Mnoge legure (mješavine kovina) upotrebljavaju se u tu svrhu. Postoji oko 12.000 različitih vrsta i veličina žice koja se koristi za oko 160.000 različitih namjena.
Znate li da su ljudi upotrebljavali žicu još u prastaro doba? Pravili su je na taj način što su čekićem tanjili komade bronce sve dok ne bi dobili dugačke oble i tanke niti. Osim bronce, tanjili su i zlato i srebro.
Kada neparan broj izbrušenih tankih daščica (3,5,7 ili više) stavimo jednu na drugu da od njih napravimo deblju dasku, dobivamo šperploču. Drvo svake od tih daščica ima svoje linije koje moraju zatvarati pravi kut s linijama na susjednoj daščici. Takav sklop daščica daje šperploči izvanrednu čvrstoću, koja je otporna na vlagu i vodu.
Postoje šperploče različite debljine. Daščice se zalijepe jedna za drugu pomoću posebnog ljepila.
Priča o cigli/opeci stara je gotovo koliko i povijest civilizacije.
Prve cigle su se izrađivale su se i upotrebljavale u Mezopotamiji najmanje tri tisuće godina prije naše ere. Iskapanja u Egiptu, isto tako, otkrila su ciglane koje su postojale prije više od tri tisuće godina. Stari Kinezi, Grci i Rimljani poznavali su umijeće izrade cigle, a to su umijeće Rimljani prenijeli u Englesku još 44. godine naše ere.
Cigle se proizvode od određene vrste gline, koja se peče da bi očvrsnula. Glina od koje se izrađuje cigla rezultat je akcija vremenskih uvjeta, potresa, ledenjaka, vulkana i ostali razornih prirodnih sila
